Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera

AUTOR:  Prof. dr. sc. Božidar Stilinović

STVARANJE FITOGENE SEDRE TEMELJNI JE FENOMEN PLITVIČKIH JEZERA

U Nacionalnom parku Plitvička jezera pregrade između jezera, preko kojih padaju prekrasni slapovi i slapići nastaju na poseban prirodni način. Pod odredenim fizičko - kemijskim i biološkim osobitostima izlučuje se iz vode kalcijev karbonat ili kalcit (CaCO₃) i taloži na dnu jezera, te na potopljenim predmetima. On ujedno izgrađuje podvodne pragove i pregradne (barijere), koje se izdižu iznad vode rastući stalno u visinu i širinu. Pregrade predstavljaju vapnenaste tvorevine, koje su tvrdi, šupljikavi i lomljivi vapnenac, prepun ostataka mikroskopskih alga i okamenjenih vodenih mahovina što rastu na slapovima. Takvu tvorevinu nazivamo sedra, travertin, tufa, bigar, vapneni mačak.

Sedru, koju oblikuje i stvara bilje nazivamo fitogenom sedrom (fitogen = koji je postao od biljaka). Znameniti istraživač procesa stvaranja sedre na Plitvičkim jezerima I. Pevalek napisao je 1926. g.: "Suština Plitvičkih jezera leži u sedri i sedrotvornom bilju (sedrotvorci) i to algama i mahovinama. Bezbroj različitih slapova, raznolične pregrade izmedu pojedinih jezera i jezeraca, pa jedinstvene spilje izradilo je sedrotvomo bilje".

Stalno i neprekinuto stvaranje fitogene sedre na Plitvičkim jezerima prirodni je i osnovni fenomen Nacionalnog parka, te uvjet njihove opstojnosti.

KAKO NASTAJE SEDRA NA PLITVIČKIM JEZERIMA?

Zbog osobitosti krške podloge (vapnenac, dolomit), voda Plitvičkih jezera bogata je otopljenim kalcijevim karbonatom i to u obliku kalcijeva bikarbonata Ca(HCO₃)₂. Kemijski pojašnjeno, voda Plitvičkih jezera je ovim spojem "prezasićena". Do toga dolazi tako, da kišnica prolazeći kroz površinski sloj zemlje apsorbira ugljični dioksid (C0₂) pa nastaje ugljičnakiselina (H₂CO₃), koja otapa vapnenac i dolomit - voda postaje znatno mineralizirana, prezasićena kalcijevim i magnezijevim bikarbonatom. Kad izbije na površinu, na brzacima i osobito sedrenim pregradama dolazi zbog rasprskavanja vode do poremećaja kemijske ravnoteže, te se kalcijev karbonat izlučuje u obliku sitnih kristalića i taloži.

Ca(HCO₃)₂ rasprskivanje -> CO₂+H₂O+CaCO₃ (sedra)

Prezasićenost vode kalcijevim solima osnovni je uvjet za stvaranje sedre. Osim toga, voda mora biti čista, ne smije sadržavati povećane koncentracije organskih tvari, koje su snažna zapreka odvijanju jedinstvenog procesa sedrenja na Plitvičkim jezerima (dokazali SRDOČ i sur. 1985.). Nizvodno od Koranskog mosta u rijeci Korani, usprkos prezasićenosti kalcijevim bikarbonatom sedrenje ubrzo praktički prestaje, jer je povećana koncentracija organske tvari u vodi.

Prisutnost vodenih alga i nekih mahovina također je uvjet za stvaranje sedre na Plitvičkim jezerima, posebno kao čimbenik oblikovanja vapnenastih izlučevina. Te vodene biljke daju oblik stvorenoj sedri, slapovi Plitvičkih jezera zahvaljuju svoj izgled mahovinama, te prema pojedinim vrstama razlikujemo i biološke tipove sedre. Pogledajmo mahovine na sedrenim pregradama preko kojih se ruše slapovi i slapići. Mladi su izdanci mahovina zeleni i mekani, uglavnom još bez sedre, prošlogodišnji već više osedreni, dok su stariji izdanci potpuno obloženi, žućkaste boje i okamenjeni, te predstavljaju znamenitost Plitvičkih jezera fitogenu sedru. Novija istraživanja dokazala su da na izdancima mahovina žive milijuni alga i bakterija koje luče galertu (sluz) na koje se prilijepe prvi kristalići kalcita i oko kojih će se brzo nakupiti drugi kristalići stvarajući sedru. Ovaj proces seže na Plitvičkim jezerima u daleku geološku prošlost, ali samo u uvjetima tople i vlažne klime, slične današnjoj. Prije 2000 godina za vrijeme posljednjeg zahlađenja koje je zahvatilo Europu, sedra se na Plitvičkim jezerima nije stvarala. I danas, sedra se mnogo brže stvara za vrijeme ljeta, nego zimi.