naslovnica 
prirodoslovni vodič Zemljopisni položaj Geološka podloga
prirodoslovni vodič Zemljopisni položaj Geološka podloga | Geološka podloga i hidrogeologija jezerskog područja |
|
|
Geološka podloga područja koje je obuhvaćeno u granice Nacionalnog parka "Plitvička jezera" kao i njegovo šire okružje dio je prostrane karbonatne sredine s naslagama mezozojske starosti na neposrednoj površini. Osnovne vrste stijena koje možemo razlikovati je vapnenac i dolomit s nizom svojih varijabilnosti koje su vidljive u reljefnim razlikama te u odsutnosti ili pojavi vode na površini.
 Oblikovanje i izgled današnjeg reljefa u ovom dijelu Hrvatske rezultat je brojnih zbivanja u geološkoj prošlosti koja su se dogadala na širem prostoru naših Dinarida pri stvaranju planinskih masiva - kako današnjeg Velebita, tako Velike i Male Kapele i Ličke Plješevice. Pri tom je kretanjem i izdizanjem prostranih stijenskih blokova razlomljenih regionalnim i lokalnim rasjedima stvarano područje jače i slabije razlomljenosti, odnosno slabije i jače vodopropusnosti. Zbog hladnijih i vlažnijih klimatskih uvjeta u pleistocenskom razdoblju - voda je kao čimbenik koji razara, nagriza i rastvara mehanički i kemijski karbonatne naslage - na različite načine prodirala u stjenovitu podlogu, te urezujući se u nju postupno oblikovala današnji reljef. Kompaktnost ili nepropusnost uglavnom dolomitnih naslaga mezozojske starosti imala je za posljedicu prodiranja vode do različite dubine u postojeće planinske masive i ostale prostore uz ponegdje promjenjiv površinski i podzemni vodotok, te jače ili slabije vidljivo okršavanje kamenog reljefa.
 Odnos slabije propusnih ili vododrživih dolomita prema okršenim i vodopropusnim jurskim naslagama vapnenačkog sastava uvjetovao je konačni - današnji izgled čitavog prostora u i oko granica Nacionalnog parka. Specifične hidrogeološke osobine dolomitnih stijena uvjetovale su i mogućnost ujezerivanja vode, ali i kanjonsko urezivanje u vapnenačke naslage kredne starosti.
 Određen kemizam vode uvjetovan litologijom kamenih naslaga, zatim akumuliranje vode u okršenom podzemlju, uza stalno pritjecanje i istjecanje omogućili su i pomogli razvoj biološke komponente (pojava biljnih organizama) uz nastajanje raznih sedrotvoraca, te taloženje sedre uza stvaranje i rast sedrenih barijera u ovoj jezerskoj vodi. Dolomitna podloga trijaske starosti omogućila je akumuliranje jezerske vode na prostoru od današnjeg Prošćanskog, preko Ciginovca, Galovca i Gradinskog do završetka jezera Kozjak. Akumulacija se još i sada neprekidno i obilno prihranjuje vodotocima Bijele i Cme rijeke i Rječice iz postojećih podzemnih retencija, ali i površinskom vodom od otopljenog snijega te brojnim malim, ali stalnim izvorima.
 Na priloženom hidrogeološkom profilu prikazan je skupljački prostor u zaleđu Plitvičkih jezera izgrađen od naslaga okršenih vapnenaca s proslojcima dolomita jurske starosti (plava boja i oznaka J na crtežu). Bijele strjelice pokazuju kretanje podzemnih tokova vode prema izvorištima Bijele i Crne rijeke. Od Prošćanskog jezera do kraja Kozjaka u podlozi su dolomiti trijaske starosti (oznaka T na svijetloljubičastoj podlozi), dok su Donja jezera i kanjon Korane urezani u okršene rudistne vapnence kredne starosti (oznaka K na zelenoj podlozi). Gornji crteži u krugovima pokazuju okršavanje vapnenačke stijene u koju prodire voda, krški izvor uz rub polja Brezovac na kojemu ta ista voda i ponire u vrtačasto oblikovanim ponorima. Ponovna pojava vode je na izvoru Crne rijeke, da bi se ujezerena voda proširila izmedu pošumljenih obronaka - kao npr. u Gradinskom jezeru uz koje se ističu i dolomitne stijene. Shematiziran presjek sedrene barijere prikazuje zaustavu vode između jezera koja stalno raste, dok nam zadnji crtež dočarava urezani kanjon u kojem su smještena Donja jezera, kao i prikaz toka rijeke Korane.
|
