Nacionalni park "Plitvička jezera"

Kulturno povijesna baština

Arheološka istraživanja pokazuju da je na području parka bilo i prapovijesnih naselja, a na lokalitetu zvanom Gradina pronađeni su ostaci utvrde ilirskog plemena Japodi. Na istom mjestu Rimljani grade stražarnice na čijim temeljima se kasnije podiže utvrđeni samostan. Osnivači su vjerojatno Templari ili Pavlini. Od 7. stoljeća ovdje se trajno naseljavaju Hrvati. Turski osvajači prisutni su na ovim prostorima od 1528. do početka 18. stoljeća. Austrija osniva Vojnu krajinu i zaustavlja prodor Turaka prema Europi.

Na prostoru oko jezera počinje naseljavanje stočara, koji u šumama podižu drvene kolibe, a na krčevinama grade naselja. Od pastirske kolibe razvila se lička brvnara s podrumom od kamena. Krovovi su strmi, pokriveni šimlom ili raženom slamom.

1861. osniva se Uprava graničarskih šuma koja na Velikoj Poljani gradi «Putničku kuću», a narod joj daje ime «Carska kuća», jer u njoj odsjedaju carski oficiri. Na današnjem Labudovcu, senjski trgovac Devčić 1890. gradi prvu gostionicu i pilanu, ali ubrzo sve izgori u požaru. Zagrepčanin Janaček obnavlja prenočište s gostionicom i naziva ga «Janačekov dom na Labudovcu».

Godine 1896. izgrađen je prvi hotel za 200 gostiju na Velikoj Poljani. Bio je to jednokatni objekt od kamena i drveta, građen u stilu krajiških čardaka. 1920. hotel se proširuje i modernizira, a 1939. nestaje u požaru. Do početka 60-tih godina prošlog stoljeća grade se vrlo uspješne stambene i hotelsko-ugostiteljske zgrade, prema projektima hrvatskih arhitekata: Ostrogović, Haberle, Strižić, Horvat, Marohnić i I. Böhm. Neke od njih, srušene su nažalost još 80-tih godina prošlog stoljeća, na zahtjev tadašnje Uprave.

Cijelo područje za vrijeme Domovinskog rata bilo je okupirano, hrvatsko stanovništvo prognano, a kuće uništene i spaljene. Ostale zgrade su devastirane.

Stambene zgrade u naseljima obnovljene su u duhu graditeljske tradicije i prema uvjetima konzervatora, a javne zgrade još se obnavljaju.

Na prostoru parka posebno vrijedne i atraktivne su zgrade tradicijskog obrta koje funkcioniraju snagom vode: mlinice, pilane i bućice, koje se postupno obnavljaju i prezentiraju posjetiteljima. U naselju Korana obnovljena je 2002. jedna mlinica, a upravo kreće obnova pilane «Špoljarić».

Prema međunarodnim preporukama o zaštiti kulturne i prirodne baštine koja se temelji na činjenici da prirodna i kulturna baština čine harmoničnu cjelinu, potrebno je kulturni dio baštine sustavno štititi u skladu s međunarodnim konvencijama, a na što obvezuje visoki stupanj zaštite Nacionalnog parka Plitvička jezera.